Blokirani EU projekti: Energetska mreža zastarjela, gubi se novac i vrijeme

Preko 1.700 gigavata (GW) projekata obnovljivih izvora energije u 16 europskih zemalja čeka priključenje na elektroenergetsku mrežu – što je više nego tri puta više od kapaciteta potrebnog za ostvarenje EU ciljeva do 2030, piše Euronews.

Nova analiza organizacija Beyond Fossil Fuels, E3G, Ember i Institute for Energy Economics and Financial Analysis pokazuje da europske mreže ne prate tempo zelene tranzicije.

S obzirom na to da je EU nedavno predstavila plan za potpuno napuštanje ruskih fosilnih goriva do 2027., modernizacija elektroenergetskih mreža postaje ključna za zamjenu tih izvora domaćom zelenom energijom.

Istraživanje koje je obuhvatilo 32 operatora prijenosnih sustava (TSO) u 28 zemalja pokazuje da mnogi i dalje planiraju na temelju zastarjelih ciljeva i pretpostavki.

Masni čepovi

"Vlade hitno moraju ukloniti ove 'masne čepove' iz sustava planiranja kako bi operatori mogli priključiti obnovljive izvore", poručuje Juliet Phillips iz Beyond Fossil Fuels.

Phillips također ističe da bi davanje klimatskog mandata operatorima mreže moglo potaknuti dugoročna ulaganja i odluke potrebne za energetsku sigurnost.

"To je jedini način da se oslobodimo uvoza fosilnih goriva, smanjimo račune i emisije."

Gdje su zeleni projekti najviše blokirani?

Najviše obnovljivih kapaciteta u redu za priključenje ima UK (722 GW), slijede Finska (400 GW), Italija (348 GW) i Njemačka (70 GW).

U 2024. godini izgubljeno je čak 7,2 milijarde eura vrijedne energije iz obnovljivih izvora jer je mreža nije mogla prihvatiti – samo u sedam zemalja.

Njemačka odbacila solarnu i vjetroenergiju

Njemačka je prošle godine odbacila čak 3,3 milijarde eura vrijednosti solarne i vjetroenergije, dok je Španjolska mogla izgubiti i do 2,5 milijardi eura. Proizvođači su unatoč tome često bili kompenzirani, a trošak je prebačen na potrošače.

Fosilna goriva kao 'samoispunjujuće proročanstvo'

Izvješće upozorava da bi bez reforme mrežnog planiranja Europa mogla postati zarobljenik plina, jer se elektroenergetski sustavi nikada nisu planirali prema scenarijima utemeljenima na obnovljivima.

Pet operatora planira dekarbonizaciju

Samo pet operatora mreže planira dekarboniziranu mrežu do 2035.: EirGrid (Irska), Energinet (Danska), Fingrid (Finska), National Grid (UK) i Litgrid (Litva) – iako 13 zemalja ima takve ciljeve.

"Europska elektroenergetska mreža se ne modernizira dovoljno brzo i to se mora promijeniti", kaže Vilislava Ivanova iz E3G.

"Samo jasni politički signali, neovisno upravljanje i konkretni poticaji mogu pretvoriti mreže iz prepreke u pokretač europske čiste energije."